Američko tržište čini 30% ukupne globalne ekonomske aktivnosti, zato može biti prava prilika za pokretanje biznisa. Međutim, složeni postupci pokretanja biznisa, zapošljavanja, poreza i regulatornih procedura mogu biti jedna od glavnih prepreka za mnoge koji žele uložiti na američko tržište, posebno zato što je veoma bitno i samo poznavanje stranog jezika.

Potrebno je 7 minuta za čitanje članka.

Sjedinjene Države – zemlja prilika ili izazova?

Sa 327 miliona stanovnika, SAD se računa kao veliko potrošačko tržište kako za domaće tako i za strane investicije, zato nije retkost da je najveća svetska ekonomija privlačna mnogim stranim preduzetnicima.

Veličina Sjedinjenih Država je čini zemljom mnogih prilika, iako sa druge strane važno je napomenuti da nije lako postati prepoznatljivi na američkom tržištu: to može biti pravi izazov.  Čitava država je savezni sistem koji uključuje svih 50 zemalja, što znači da se zakonski zahtevi razlikuju od svake zemlje pojedinačno, zato je potrebno dobro ih poznavati ako želimo da uđemo baš na ovo tržište.

Prisustvo na američkom tržištu

Pre nego što se odlučite za ulaganje u SAD-u, prvi korak mora biti usredsrediti se na uspostavljanje najpogodnijeg poslovnog entiteta. Kao i sve druge zemlje u svetu, Sjedinjene Države imaju svoja pravila o osnivanju poslovnih entiteta, kao i zahteve na godišnjem nivou da bi ti isti poslovali.

Najčešće vrste preduzeća su dionička društva, društva sa ograničenom odgovornošću (LLC) i komanditna društva. Svaka od njih ima svoje prednosti, a izbor pre svega zavisi od pravnih i poslovnih faktora; takođe moramo obratiti pažnju na činjenicu da je svaka vrsta poslovnog entiteta formirana u skladu sa zakonima države u kojoj je entitet osnovan.

Sve vrste entiteta, osim komanditnih društava, zahtevaju da se svi dokumenti podnesu vladi zemlje. Američki zakon tretira ove kompanije kao pravna lica: u slučaju nelikvidnosti, kompanija može proglasiti bankrot bez rizika za lične imovine vlasnika.

Najčešće vrste poslovnih entiteta u Sjedinjenim Državama

Dionička društva

Mnoge strane kompanije u Sjedinjenim Državama posluju kao dionička društva, pri čemu svaka država ima svoja pravila. Česti su slučajevi kada je dioničko društvo osnovano prema zakonima jedne države, a sedište ima u drugoj. Ipak, najboklje je osnovati kompaniju u zemlji u kojoj će poslovati, pri čemu se potvrda o osnivanju mora predati državnom sekretaru u izabranoj zemlji.

Unutrašnja struktura i propisi dioničkog društva su slični u svim zemljama, ali se mogu i prilagoditi na način da udovoljavaju i potrebama pojedinih kompanija. Direktori američkog dioničkog društva mogu biti strani državljani, ali moraju biti pojedinci, ne strane kompanije.

Najčešći oblik je dioničkog društva je „Korporacija C“, koja se oporezuje po stopi poreza na dobit, odvojeno od vlasnika kompanije. To znači da se dobit raspoređena među vlasnicima oporezuje dva puta; prvo na nivou kompanije, a zatim na nivou vlasnika. Američke kompanije to mogu izbeći osnivanjem dioničkog društva „Korporacija S“, koja nije dostupna stranim kompanijama.

Podružnica

Strana kompanija takođe može da odluči da otvori filijalu u Sjedinjenim Državama, ali ova opcija se ne preporučuje, osim u slučaju da to ne preporuči američki advokat. U ovom slučaju, kompanija je podložna oporezivanju i organizaciji kao i sva američka preduzeća te vrste.

Društvo sa ograničenom odgovornošću (LLC)

Društvom sa ograničenom odgovornošću upravljaju članovi koji poseduju kompaniju. U ovom slučaju možemo odlučiti da li će kompanija biti oporezovana kao dioničko društvo ili će prihod biti prosleđen članovima i oporezovan na nivou članova. Lična odgovornost članova ograničena je na njihova ulaganja.

Komanditna društva

Bilo koja strana kompanija takođe može da odluči da se udruži sa drugim entitetom za zajedničko poslovanje u Sjedinjenim Državama. U ovom slučaju se preporučuje pisani sporazum, iako nije neophodan i obavezujući. Naime, može se sastaviti i usmenim dogovorom, bez ikakve dokumentacije ili podnošenja prijave državi.

Da biste identifikovali kompaniju i prijavili porez, bilo koja nova kompanija u SAD-u mora dobiti identifikacioni broj poslodavca (EIN) od Uprave za unutrašnje prihode.

Komplikovan američki poreski sistem je težak za razumeti bilo kojem stranom preduzetniku

Nakon trideset godina, propisi o porezu na dohodak u Sjedinjenim Državama su se promenili, ali sa komplikovanim sistemom na saveznom, državnom i lokalnom nivou, još uvek je težak za razumeti bilo kojem stranom preduzetnika koji želi da uđe u američko  tržište.

Poreska reforma donela je mnoge promene koje su imale posledice i na svetske kompanije.  Među najvažnijim promenama spominjemo:

  • smanjena američka stopa poreza na dobit sa 35% na 21% za sve poreske periode nakon 2017. godine;
  • uveden je osnovni porez na eroziju i zloupotrebu poreske osnovice (BEAT) koji je namenjen određenim stranim plaćanjima, uvođenjem dodatne poreske obaveze za pravna lica;
  • novo pravilo finansiranja ne dozvoljava odbitke za određene kamate i naknade povezane sa isplatama stranim licima.  

Američka dionička društva se oporezuju na sav prihod koji ostvare poslujući bilo gde u svetu.  Strane kompanije koje posluju u SAD-u mogu iskusiti „transferne cene“, sa kojima strana matična kompanija može naplatiti filijali više cene robe i usluga, za koje takođe mogu biti izrečene visoke kazne.

Sjedinjene Države takođe imaju brojne poreske ugovore sa drugim zemljama, sa kojima je poželjno upoznati se pre osnivanja preduzeća. Ako je matična država podnosioca zahteva potpisala takav ugovor sa SAD-om, potrebne su dodatne profesionalne smernice.

Međutim, sva strana fizička lica ili kompanije koje posluju u Sjedinjenim Državama moraju platiti porez na nekretnine ako imaju bilo koju nekretninu u zemlji, bez obzira na prebivalište poreskog obveznika.  

Zakoni se razlikuju od zemlje do zemlje

Važno je znati da su određena područja prava, poput patenta i autorskih prava, uređena isključivo saveznim zakonom, a zakone koji uređuju radne odnose i prodajne transakcije prvenstveno određuju pojedinačne države. Mnoga druga područja se regulišu i saveznim i državnim zakonom, tako da bi sva preduzeća koja posluju u Sjedinjenim Državama trebala biti svesna da i oni podliježu ovim paralelnim pravnim sistemima, koji se razlikuju od zemlje do zemlje.

Na ugovore se primenjuje nacionalni zakon. Ako stranke zaključe pismeni sporazum,to je onda na raspolaganju sudovima na osnovu dogovorenog sporazuma, ponašanja stranaka, industrijske prakse i važećih zakona. Međutim, svih 50 zemalja usvojilo je posebnu izmenu Jedinstvenog trgovinskog zakona koja se primenjuje na bilo koji ugovor o prodaji robe koji premašuje 500 USD. 

U ovom slučaju, sudovi ispituju UKC u cilju uklanjanja praznina u sporazumu.

Svi ugovori moraju sadržati „izbor zakona“, klauzula koja propisuje da se primenjuju zakoni zemlje i „izbor mesta“, klauzula koja određuje zemlju u kojoj se može pokrenuti postupak za izvršenje ugovora. Važno je znati da Sjedinjene Države imaju zakone o odgovornosti za proizvode koji su jedinstveni za SAD, kao i stroge zakone o intelektualnom vlasništvu koji uređuju patente, autorska prava, zaštitne znakove i poslovne tajne.

Prije osnivanja kompanije, potrebno je pažljivo proučiti i poslovni zakon. Sve strane kompanije koje ulaze u američko tržište moraju moraju usvojiti američki zakon u vezi sa zapošljavanjem njihovih zaposlenih. Važno je znati da američki zakon pravi razliku između „zaposlenih“ i „samozaposlenih“. Zaposleni podležu poreskim zahtevima i zaštićeni su saveznim zakonom o radu, dok samozaposleni ne podležu ovim poreskim odbitcima, ali su obuhvaćeni mnogim drugim zakonima o radu poput savezne minimalne plate. Sve kompanije koje posluju u SAD-u moraju biti svesne tih razlika i svrstati zaposlene na odgovarajući način.

Dobijanje finansija za poslovanje u SAD-u

Stranom entitetu je teško otvoriti bankovni račun u SAD-u bez fizičkog prisustva, zato američke banke radije pozajmljuju novac američkim kompanijama nego stranim licima.  Međutim, kada strana kompanija već neko vreme uspešno posluje u Sjedinjenim Državama, to često povećava pristup kapitalu putem američkih banaka.

Imigracijom upravlja strogi američki zakon

Svi stranci koji dolaze u SAD radi posla moraju dobiti dozvolu za vizu. Američki zakoni o vizama su komplikovani i strogi, a vize izdaju američka ambasada ili konzulat u inostranstvu. Takvi zakoni su savezni, tako da vize ne regulišu niti izdaju pojedine zemlje, ali u većini slučajeva potrebno je odobrenje američkog Ureda za državljanstvo i imigraciju.

Budući da postoji nekoliko vrsta viza, strancima je važno da dobiju ispravnu vrstu vize. Postoje mnoge kategorije zaposlenja za prijem u SAD, kao i različite kategorije za investitore, poslovne posetioce i zapošljavanje u obliku sponzorstva. Iz tog razloga je neophodno osigurati tačnu kategoriju vize kako bi se izbegle greške u zahtevu. Nakon dobijanja vize određene kategorije, veoma je važno postupiti u skladu sa njenim odredbama, u protivnom sledi prinudno iseljenje iz SAD-a i odbijanje ponovnog ulaska u zemlju.

Kvalitetna i profesionalna prevodilačka agencija je potrebna za nesmetano poslovanje u SAD-u

Osnivanje kompanije u SAD-u je veoma komplikovano zbog različitih zakona i propisa, a dodatna prepreka ponekad može sigurno biti nerazumevanje stranog jezika.

Ako želite poslovati u inostranstvu, izuzetno je važno znati jezik zemlje. Kao što smo videli, nepoznavanje jezika može dovesti do komplikacija pri izboru pogrešne vize, a da ne pričamo o tome kada započnemo sa svim ostalim detaljima u vezi razumevanja mnogih pravnih akata ili potpisivanja različitih ugovora. U ovom slučaju, profesionalna pomoć u prevođenju je neophodna ako želimo da naše poslovanje u inostranstvu bude uspešno.

Ako želite da poslujete u SAD-u jednog dana ili u bliskoj budućnosti, možete nas kontaktirati.  Pozovite nas na: +387 33 743 692 ili nam pišite na info@kjtranslations.rs. Naš profesionalni tim će vam pomoći da prevedete sve vrste dokumenata koje su vam potrebne za poslovanje na tom kraju sveta.